Razdoblje u kojem se nalazimo, u kojem živimo, veliki je izazov za sve nas. Pandemija korona virusa utječe na pojedinca i društvo na mnogim razinama. Svi se zajedno privikavamo na novi način života i na neizvjesnost koja nas okružuje. Promjene su pogotovo prisutne u načinu života djece. Njihov način života uvelike je promijenjen, više ne idu u vrtiće, škole, na treninge, u parkove, ne viđaju drugu djecu. Većinu vremena provode kod kuće sa svojim ukućanima. Sve to može izazvati stres kod djece i zahtijeva od djece razvoj novih strategija suočavanja. Kada su suočena sa stresom, djeca često mijenjaju svoje ponašanje pa tako mogu postati tvrdoglava, anksiozna, uplašena, ljuta, uznemirena, tužna, ponekad i agresivna. Novi način života donio je i nama odraslima mnoge promjene koji i od nas zahtijevaju nove načine suočavanja te nošenje s nizom osjećaja: strahom, tugom, zabrinutošću,… I mi odrasli možemo biti nervozni i razdražljivi u ovom periodu. Naša nas djeca poznaju i prepoznaju i naše emocije. Uloga nas odraslih iznimno je važna jer smo mi model i uzor po kojem naša djeca uče kako reagirati u ovakvim situacijama i kako se nositi s vlastitim emocijama. Ne trebamo se praviti da nas sve ovo ne pogađa, već normalizirati osjećaje u ovoj, za sve, drugačijoj situaciji. Izbjegavanje razgovora o emocijama može ih učiniti još jačima i dugotrajnijima. Saslušajte vašu djecu o tome što ih muči i razgovarajte s njima. Objasnite djeci što se događa vodeći računa da informacije koje im dajete budu prikladne njihovoj dobi i stupnju razvoja. Naučite ih, na njima razumljiv način, kako da se zaštite od zaraze i što vi sve poduzimate kako bi učinili isto. Dajte im vremena i priliku da vam postavljaju pitanja. Učite ih kroz razgovor kritičkom mišljenju i važnosti da potraže informacije na provjerenim i pouzdanim mjestima kako ne bi razvila dodatne strahove i fantazije.
Ono što može povratiti osjećaj sigurnosti kod djece te smanjiti posljedice stresa je strukturiranje dnevnog ritma. Najbolje je tu strukturu i dogovor oko dnevnih aktivnosti raditi s djecom bez da im namećete vlastite ideje i rješenja. Zajedno s djecom, pokušajte stvoriti dnevnu rutinu i raspored kojeg ćete se držati. Nakon virtualne nastave omogućite im vrijeme za igru i opuštanje. Pridružite im se. Osmislite aktivnosti kojima će se djeca, a i vi veseliti. Kako bi u tome uspjeli nužno ih je potaknuti na razgovor i sudjelovanje kako bi otkrili što je njima bitno, što im je zabavno. Djeci je u ovoj situaciji potrebno više pažnje i ljubavi. Izdvojite više vremena i posvetite im se više nego inače.
Smanjenju osjećaja stresa doprinosi i zdrav način života što uključuje uravnoteženu prehranu, dovoljno sna, redovitu tjelovježbu i komunikaciju s obitelji i prijateljima preko interneta. Kako su djeca vještija u baratanju novim tehnologijama, iskoristite to njihovo znanje da Vas pouče. Na taj način uvelike djelujemo na razvoj njihovog samopoštovanja i osjećaja kompetentnosti.
Iskoristite ovo vrijeme za produbljivanje i izgradnju međusobnih odnosa te otkrivanje novih načina zajedničkog provođenja vremena.
Ukoliko imate u poteškoća u nošenju s vlastitim emocijama ili emocijama vaše djece, ne znate kako uspostaviti dnevnu rutinu, potrebna Vam je pomoć i podrška nazovite broj Dječjeg doma “Tić” Rijeka – 095 215 6700, radnim danom od 9.00-14.00 sati.
Pripremila: mr.sc. Ljiljana Bubnić, prof. psiholog, psihologinja Dječjeg doma “Tić” Rijeka